Govor
Komiški govor pripada čakavskom narječju, njegovu južnočakavskom (ikavskom) dijalektu — i unutar njega cakavskim govorima otoka Visa. Vis je najjužnija točka cakavizma u Hrvatskoj, a komiški je, po riječima Joška Božanića, vjerojatno najbolje sačuvani cakavski idiom uopće.
Ca, ś i ź — cakavica
Gdje standard kaže što, Komižanin kaže ca. Umjesto č dolazi c (covik, cudo), a umjesto s/š i z/ž "meki" glasovi ś i ź: śunce, śardela, źena, Komiźa. Zato se govor zove cakavica — i to je prva stvar koju Komižani sami ističu kao svoju.
Glova i brud — pomak samoglasnika
Dugo a postalo je o (glava → glova, dan → don, ja → jo), a dugo o postalo je u (brod → brud, noć → nuć, moj → muj). Nastali su i minimalni parovi: roj (raj) prema ruj (roj pčela). Uz to je govor ikavski: lipo, vrime, dite, beśida.
Kal, śal, ol, pul — pravilo mekog l
Na kraju sloga d i t prelaze u l: kad → kal, sad → śal, od → ol, put → pul (pul doma — prema kući). Badnji dan je Bolnji Don. Božanić to zove eufonijom: komiški "ne trpi nizove suglasnika".
Tri akcenta
Komiški čuva stari čakavski troakcenatski sustav — kratki silazni, dugi silazni i čakavski akut (uzlazni) — s dužinama i ispred naglaska. Zato pravi zvuk govora mogu prenijeti samo snimke izvornih govornika, nikada sintetski glas.
Jezik ribara
Komiža je bila najveća ribarska luka Jadrana, a njezin govor čuva golem romanski (mletački) sloj: gajeta, falkuša, śvićor, vojga, brušket, tramuntona, garbin… Božanić ga zove lingua halieutica — ribarski jezik.
Zaštićeno kulturno dobro
Cokavski govori otoka Visa — viški i komiški — upisani su 2017. u Registar kulturnih dobara RH kao nematerijalno kulturno dobro (Z-6990).
Probaj dekoder
glava → glova · brod → brud